Porezna uprava napokon je ustrojila sustav koji joj omogućuje jednostavnu i brzu kontrolu svih vlasničkih transakcija u državi te će državi poslužiti da otkrije je li imovina koja se stječe kupljena iz legalnih prihoda. Prvih dvije tisuće sumnjivih transakcija već se provjerava, a u nepuna dva mjeseca izdano je i pedesetak rješenja o poreznom dugu koji se, jednako kao i kupljene nekretnine i pokretnine, mjeri u milijunima.
Identitet je kupaca tajan, ali informacije koje se čuju od poreznih vlasti pokazuju da među njima ima mnogih kategorija: od potpuno anonimnih ljudi bez ikakvih legalnih prihoda do vlasnika tvrtki i obrta za koje se vjeruje da novac izvlače iz svojih biznisa. Svi bi oni trebali platiti porez na dohodak. Takva je kontrola u javnosti dočekana s odobravanjem, ali ona neće ostati bez odjeka i na tržište nekretnina. Činjenica je da se u građevini opralo jako puno novca, ali to je jako teško dokazati. Kontrola će sigurno utjecati na promet nekretninama jer će i kupci koji su na taj način prali novac ili utajivali porez postati oprezniji. Percepcija je da je takvih puno, no koliko, nitko ne zna. Također nema preciznije statistike ni o segmentu luksuznih nekretnina, ne zna se koliki je njihov udio u prometu nekretnina, ali dojam je da nije mali.
“Bilo je i vrijeme da država počne s kontrolama“, ističe Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. U Hrvatskoj se, na primjer, sada godišnje sagradi oko14 tisuća novih stanova, čija cijena od 2008. svake godine u prosjeku pada od 5 do 10 posto godišnje. Najbolje godine, 2008., završeno je 25.400 stanova, 2007. oko 22.000 i vjeruje se da su mnogi među njima ostali neprodani. Prodaju je usporila kriza, ali i kvaliteta gradnje. “U tom je kontingentu jako puno nekvalitetnih nekretnina i treba ih otpisati. Te odnose treba riješiti između građevinara i banaka i ne treba ih prebacivati na teret države ili kupaca“, kaže Vizek.
Na dnu ljestvice. I dok bi se tržište luksuznih nekretnina moglo usporiti zbog straha od državne kontrole, ovo drugo, namijenjeno običnim građanima, palo je zbog straha od otkaza, skupih kredita, visokih cijena. Hrvatska je, kaže Vizek, i dalje na dnu zemalja po priuštivosti nekretnina za cijenu četvornog metra stana sada je potrebno izdvojiti 6,1 prosječnu plaću. Bez obzira na to što cijene padaju, plaće su pale još više pa se indeks priuštivosti dodatno smanjio. Usporedbe radi, Britanci mogu za svoju plaću kupiti tri četvorna metra stambenog prostora više nego Hrvati iako su tamo prosječne cijene nekretnina oko 3000 eura za metar četvorni. U Estoniji se za plaću može kupiti čak 11 četvornih metara više nego u Hrvatskoj. Sve to govori da će tržište nekretnina još dugo funkcionirati pod utjecajem krize.
izvor: www.vecernjilist.hr
Identitet je kupaca tajan, ali informacije koje se čuju od poreznih vlasti pokazuju da među njima ima mnogih kategorija: od potpuno anonimnih ljudi bez ikakvih legalnih prihoda do vlasnika tvrtki i obrta za koje se vjeruje da novac izvlače iz svojih biznisa. Svi bi oni trebali platiti porez na dohodak. Takva je kontrola u javnosti dočekana s odobravanjem, ali ona neće ostati bez odjeka i na tržište nekretnina. Činjenica je da se u građevini opralo jako puno novca, ali to je jako teško dokazati. Kontrola će sigurno utjecati na promet nekretninama jer će i kupci koji su na taj način prali novac ili utajivali porez postati oprezniji. Percepcija je da je takvih puno, no koliko, nitko ne zna. Također nema preciznije statistike ni o segmentu luksuznih nekretnina, ne zna se koliki je njihov udio u prometu nekretnina, ali dojam je da nije mali.
“Bilo je i vrijeme da država počne s kontrolama“, ističe Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. U Hrvatskoj se, na primjer, sada godišnje sagradi oko14 tisuća novih stanova, čija cijena od 2008. svake godine u prosjeku pada od 5 do 10 posto godišnje. Najbolje godine, 2008., završeno je 25.400 stanova, 2007. oko 22.000 i vjeruje se da su mnogi među njima ostali neprodani. Prodaju je usporila kriza, ali i kvaliteta gradnje. “U tom je kontingentu jako puno nekvalitetnih nekretnina i treba ih otpisati. Te odnose treba riješiti između građevinara i banaka i ne treba ih prebacivati na teret države ili kupaca“, kaže Vizek.
Na dnu ljestvice. I dok bi se tržište luksuznih nekretnina moglo usporiti zbog straha od državne kontrole, ovo drugo, namijenjeno običnim građanima, palo je zbog straha od otkaza, skupih kredita, visokih cijena. Hrvatska je, kaže Vizek, i dalje na dnu zemalja po priuštivosti nekretnina za cijenu četvornog metra stana sada je potrebno izdvojiti 6,1 prosječnu plaću. Bez obzira na to što cijene padaju, plaće su pale još više pa se indeks priuštivosti dodatno smanjio. Usporedbe radi, Britanci mogu za svoju plaću kupiti tri četvorna metra stambenog prostora više nego Hrvati iako su tamo prosječne cijene nekretnina oko 3000 eura za metar četvorni. U Estoniji se za plaću može kupiti čak 11 četvornih metara više nego u Hrvatskoj. Sve to govori da će tržište nekretnina još dugo funkcionirati pod utjecajem krize.
izvor: www.vecernjilist.hr